Veliko blato, pogotovo otkad je zaštićeno kao ornitološki rezervat, predstavlja pravo utočište mnogobrojnih močvarica, naročito u vrijeme njihova gniježđenja, selidbe i zimovanja. Duljina močvarnog staništa je oko 2 km i prosječna širina oko 1,2 km. Sjeverni dio je okružen trskom ( Phragmites communis ), koja je osobito lijepo razvijena na sjeveroistočnom dijelu blata. Uz trsku ima nekoliko vrsta šeševa ( Carex sp.), sitova ( Juncus acutus, J. conglomeratus, J. maritimus) i drugih močvarnih vrsta ( Scirpus sp., Sparganium erectum i dr.). Uz rub depresije su livade koje povremeno u proljeće i jesen budu poplavljene.

Južna strana blata je okružena kamenjarom s mjestimično razvijenim kamenjerskim vrstama biljaka ( Salvia officinalis, Helychrisum italicum, Euphorbia spinosa, Inula candida, Stachis salviaefolius i dr.). Ovdje se redovito mogu vidjeti crna liska (Fulica atra), mali gnjurac (Tachybatus ruficollis), ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), siva čaplja (Ardea cinerea), bijela čaplja (Egretta alba), bukavac (Botaurus stellaris), ibis (Plegadis falcinellus), patka njorka (Aythya nyroca), bijela zličarka (Platalea leucorodia), a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke (Anas strepera), eje livadarke (Circus pygargus), velike ševe (Melanocorypha calandra) koje su ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice.Takvo očuvano močvarno područje je danas prava rijetkost pogotovo zbog sve veće ugroženosti močvarne ornitofaune i nestanka močvarnih biotopa u cijeloj Europi. Među svim tipovima staništa u Europi, močvarna su staništa zasigurno ptičjim svijetom najbogatija i najraznolikija.

Veliko blato je važna postaja u našoj turističkoj ponudi za promatrače ptica i sve popularniji bird watching jer u ornitološkom rezervatu postoje izuzetne pogodnosti za takav oblik rekreacijskog turizma koji se zasniva na obilasku lokaliteta, promatranju ptica i fotografiranju. U rezervatu je postavljena promatračnica za promatranje ptica i informativna tabla. Stručnjaci su na području Velikog blata zabilježili 143 vrste ptica, izradili Popis ( check-listu ) ptica i istaknuli najpogodnije dekade u pojedinoj sezoni za promatrače ptica, kao i vrste ptica koje u tom razdoblju promatrači mogu promatrati.